Breastfeeding and Working – Tongan version - HE2108

Reviewed
June 2019
This resource relates to the following topics:

This pamphlet sets out in Tongan the advantages of breastfeeding, explains how to manage breastfeeding at work, including how to express breastmilk, and offers several brief stories in which women describe how they managed breastfeeding after returning to work.

Download resource

Download PDF

Limited stock

Allow up to 3 weeks for delivery.
We’ll let you know if there are any problems.

Details

Reviewed
June 2019
Format
Pamphlet DLE
Type
PDF download
HE code
HE2108
Language
Tongan
Available languages

The full resource:

Fakahuhu mo Ngaue

Ngaahi lelei ‘oe fakahuhu

Kapau teke foki ‘o ngaue-pe ako-hili hono fa‘ele‘i e pēpē, ‘oku lelei ange ke hokohoko atu pe ‘a hono fakahuhu

Lelei taha ‘eni ma‘a e pēpē 

  • Hu‘a huhu – ko ‘eni pe ‘ae me‘akai ‘oku fie ma‘u ‘ehe pēpē ‘ihe ‘uluaki mahina ‘e 6.
  • Fakahuhu –‘e mo‘ui lelei ange ‘ae pēpē – si‘isi‘i leva hono ma‘u ‘e he momoko, langa kete, mamahi e fatafata pea mo ha ngaahi mahaki kehe.
  • Fakahuhu – tokoni ke mo toe vaofi ange ai pea mo ho‘o tama – koe feohi ko ‘eni ‘oku matu‘aki mahu‘inga ia kihe mo‘ui lele ‘a ho‘o pēpē.

Lelei taha ma‘au fa‘ē

  • ‘Ilo‘i ‘oku ke fai ho lelei taha ma‘ae pēpē.
  • ‘Ikai toe mole ho taimi ‘i he ta hu‘akau.
  • Si‘isi‘i ai ‘ae fakamole.
  • Tokoni ki hono malu‘i koe mei he kanisa huhu moe kanisa ‘oe taungafanau.
  • Tokoni ki hono malu‘i koe mei he heke ‘o e alanga (hip fractures) ‘i he taimi te ke motu‘a hifo ai.

Lelei ki ho‘o ngaue‘anga

  • Si‘isi‘i ange ho‘o li‘aki ngaue ‘i hapuke ‘a e pēpē .
  • Toe lelei ange ho‘o ngaue ‘i ho‘o ‘ilo‘i ko hono fakahuhu ho‘o tama koe kamata lelei taha ‘eni teke fai ma‘ene mo‘ui.
  • ‘E ‘iloa ho fale ngaue ko e kautaha ‘oku nau tokoni‘i ‘ae mo‘ui lelei ‘oe famili.

Ko hono fakahuhu fakalelei ‘oe pēpē ‘oku fakafuofua ‘eni kihe uike ‘e 6-8 pea ke hu‘a lelei foki e huhu ‘o e fa‘e – koia ai, toloi ho‘o foki kihe ngaue ‘aki ‘ae loloa taha teke malava. Fēfē keke foki māmālie – hange ko ha‘o ngaue paati taimi pe koe vahevahe e ngaue ke mo fai mo ha taha kehe.

Fakahuhu moe founga ngaue ke fili mei ai

Fakahuhu moe founga ngaue ke fili mei ai

(Read a description of this image.)

‘Oku ‘iai ‘ae ngaahi fa‘e ‘oku nau ‘ave ‘enau pēpē ke fafanga ‘eha fa‘e kehe lolotonga ‘enau ‘ihe ngaue. Matu‘aki mahu‘inga ke mo‘ui lelei ‘ae fa‘e ke lava hono fafanga ‘oe pēpē. ‘Oku ‘iai ‘ae fakatokanga kihe founga fafanga pehe‘ he ‘oku malava pe ke hū ‘ae mahaki Hepatitis B, Hepatitis C pea moe HIV (mahaki ‘etisi) kihe pēpē ‘i hono fakahuhu. Kapau ‘oku ke fakakaukau ke fakahuhu ‘e ha toko taha kehe ho‘o tama pea ke kole fale‘i mei ha taha ‘oe ngaahi feitu‘u ‘oku ‘asi atu ‘i mui ‘ihe tohi ni.

Ki mu‘a pea ke foki kihe ngaue

Fai ha po talanoa pea mo ho‘o pule ngaue (‘E lava pe keke ‘alu mo ha taha kehe ke fai ‘ae talanoa ko ‘eni)

  • Fakamatala ki ho‘o pule ‘ae lelei ki he ngaue‘anga ‘a ho‘o hokohoko atu hono fakahuhu ho‘o pēpē.
  • Fakahā kihe pule ‘oe ‘api ngaue kapau teke fakahuhu ‘a pēpē pe tatau ‘ae hu‘akau ‘e fiema‘u leva ‘ae ngaahi me‘a ko ‘eni:
    • feitu‘u ma‘a mo nonga
    • sea molū mo lelei
    • taimi malōlō ‘e 2 ‘o ‘ikai toe si‘i hifo ‘ihe miniti ‘e 20.

    Pea kapau leva teke tatau ‘ae hu‘akau:

    • fiema‘u ha palaki (kapau teke ngaue ‘aki ha pamu ‘uhila)
    • ‘aisi mokomoko pini ‘aisi (‘aisi poloka ‘iha pini) chillybin
    • fiema‘u ha tepi vai ke fufulu ai ‘ae ngaahi naunau tatau hu‘akau.

Ka ‘iai leva ha ngaahi palopaleme fekau‘aki mo hono tokoni‘i koe ‘e he ‘api ngaue pea ke telefoni kihe E.E.O. Trust (09) 525 3023 ke nau fai atu ha tokoni. Pe koe tu‘asila ‘ihe komipiuta www.eeotrust.org.nz

Kapau leva teke fafanga ‘a pēpē ‘aki ‘ae hu‘ahuhu kuo ‘osi tatau

  • ‘Uluaki fiema‘u ke matu‘aki lelei ‘aupito ‘a ho‘o fakahuhu ‘ae pēpē.
  • Kamata ho‘o tatau ‘ae hu‘ahuhu ‘ihe uike 2-3 kimu‘a pea ke foki kihe ngaue.
  • Fakaangaanga ‘a pēpē ki hono inu ‘ae hu‘ahuhu tatau mei ha hina.
  • Fakaangaanga ‘a pēpē ki hono fafanga ‘e ha toko taha kehe.
  • Toutou fakahuhu ma‘u pe.
  • Tatau ke lahi e hu‘ahuhu ‘o tuku he ‘aisi ke poloka ai.

Kapau leva teke loto ke ta‘ofi hono fakahuhu ho‘o pēpē, feinga ke ‘oua ‘e tuku hono fakahuhu ‘ihe taimi tatau teke foci ai kihe ngaue. ‘E faingata‘a ‘eni kiate ko e mo pēpē foki.

Tatau hu‘ahuhu

Anga hono tauhi

  • Tatau ho hu‘ahuhu kiha koniteina ma‘a.
  • Tuku leva he ‘aisi (fridge) pe koe Freezer (‘aisi momoko taha) ‘ihe vave taha.
  • Kapau ‘e tatau ‘ae hu‘ahuhu ‘i ‘api ngaue, tauhi ‘ae hu‘ahuhu ‘iha ‘aisi pe ko ha pini fonu ‘asipoloka kae ‘oua kuo ke foki ki ‘api.
  • Leipolo ‘ae ‘aho na‘e tatau ai.
  • Taimi ‘e ngaue ‘aki ai ‘ae hu‘akau to‘o ki tu‘a ‘i ha taimi lahi ke vaia ai.
  • E kei sai ‘ihe houa ‘e 24 hili hono tuku ‘ae hu‘akau ki tu‘a mei he ‘aisi.
  • ‘Oua ‘e toe fakapoloka tu‘o 2 ‘ae hu‘akau kuo ‘osi to‘o ki tu‘a meihe ‘aisi.

‘oua ‘aupito ‘e fakalili pe microwave ‘ae hu‘ahuhu.

Fakatau pe haea ha pamu ‘uhila mei ha kemisi, kautaha fale‘i (lactation) pe haea mei falemahaki.

Kapuu leva ‘oku ‘ikai ke fofonu ho huhu, pea ‘e tokoni ke ke toutou fafanga e pēpē mo tatau foki ‘ae hu‘ahuhu ke tu‘o lahi ange.

Fufulu

  • Fufulu ke ma‘a ‘ae naunau tatau hu‘akau ‘aki ha vai ‘oku matu‘aki vela.
  • Pea kapau ‘oku te‘eki ke mahina 3 ‘a pēpē, haka ‘ae pamu moe hina ‘aki ha:
    • vai vela ‘ihe miniti ‘e 5 pe
    • fakavai ‘aki ha faito‘o siemu (sterilising solution) ‘iha houa ‘e 1 (‘Oku ‘iai ‘ae naunau tatau hu‘akau ‘e lava pe ke fufulu ‘aki ‘ae microwave).

Malia – Ne foki ‘o ngaue ‘ihe falemahaki ‘i he mahina 4 pe ‘a pēpē.

Ki mu‘a pea fa‘ele‘i ‘a Soi, neu pehe teu foki vave pe kihe ngaue. ‘Ikai teu ‘ilo‘i teu fu‘u ongosia ‘aupito hili e fa‘ele. Ka kuo u foki eni ‘o ngaue paati taimi pe, ‘aho ‘e 3 he uike. Koe me‘a lelei he ‘oku ‘iai ‘ae fale tauhi pēpē ‘i falemahaki. ‘Ihe fuofua tuku ai ‘a Soi na‘e lahi ‘aupito ‘ene tangi kai, koia na‘e pau ke fafanga ‘aki ‘ae hu‘akau kapa (formula) tu‘o 2 he ‘aho, kau ‘alu ma‘u pe he taimi kai ho‘atā ‘o fafanga. Neu palopalema‘ia lolotonga e ngaue, ko ia ne pau keu tatau e hu‘ahuhu. Ne kau lelei ‘eni kia Soi, ‘o tuku leva ‘ene kai kapa hu‘akau kae fafanga ‘aki pe ‘ae hu‘ahuhu kuo ‘osi tatau. Neu telefoni kihe La Leche League pea nau fale‘i au kihe founga ‘e lahi ai e hu‘ahuhu ke fe‘unga mo e fiema‘u ‘a Soi. Kuo mei ta‘u taha ‘eni ‘a Soi pea ‘oku ou kei ‘alu pe he taimi kai ho‘atā ke fakahuhu.

‘E matu‘aki leli hono fakahuhu ho‘o pēpē ‘i ha fa‘ahinga ta‘u pe – fakahuhu ‘a pēpē ‘ihe loloa taha teke ala lava.

Dawn – ‘Oku ne fa‘a ngaue mei ‘api ‘i he ‘aho ni‘ihi pea koe taimi ‘e ni‘ihi ‘oku ne ‘ave ‘a pēpē kihe ngaue. Uike ‘e 10 ‘a pēpē.

Na‘e fu‘u mahu‘inga ‘aupito kiate au keu foki ‘o ngaue hili ‘a hono fa‘ele‘i ‘a Solomone he ‘oku ou nofo toko taha. ‘Oku ou monu‘ia he koe ngaue ‘oku ou fai ‘e lava pe keu ‘alu mo pēpē ki ‘api ngaue. ‘Oku mohe pe ‘a Solomone ‘i hono mohenga pēpē ‘ihe ‘ofisi pea faingofua ‘a hono fafanga ‘i ha fa‘ahinga taimi pe. ‘Oku lava pe ‘eni ko ‘ene kei si‘i ka ko ‘ene fu‘u lahi pe ‘e pau leva ke kumi ha taha ke ne tokanga‘i. ‘Ihe mahina kuo hili na‘e fu‘u mamahi ‘aupito ‘a hono fafanga ‘o Solomone he na‘e kamata mafahifahi ‘a hoku mata‘ihuhu. Neu ‘alu leva kihe Plunket Family Centre ofi taha kiate au, pea nau fakahinohino mai leva ‘ae anga hono fakahuhu ‘o pēpē, he ta ko ‘eku sipinga fafanga ne hala ‘o hoko ai ‘ae palopalema ko ‘eni ki hoku huhu. ‘Oku ou toe monu‘ia foki he ko hoku kaungame‘a ‘oku ma feleti fakataha ‘oku tokoni ‘i he feime‘akai pea pehe mo ‘eku fa‘e ‘i he uike‘eni kae lava ha‘aku ki‘i malōlō.

Kapau ‘oku ke fakahuhu, tokanga ke ke kai ha me‘akai faka tupu mo‘ui lelei mo inu ‘ae vai ke lahi.

Lepeka – Lolotonga ‘ae kei ako ‘a Lepeka ‘ihe Teki ‘oku to‘otama hono mali ‘i he‘ena pēpē – 5 mahina.

‘Oku to‘otama ‘ae hoa ‘ia ‘Aisake lolotonga ‘a ‘eku ‘alu ‘o ako he taimi pongipongi. Ki mu‘a peau ‘alu ‘oku ou tomu‘a fafanga peau tatau ‘aki pe hoku nima ha hu‘ahuhu fe‘unga ke toki fakainu ‘aki. ‘Oku taimi lelei pe foki ‘a ‘eku a‘u mai ki ‘api ‘ihe 1.30 pm he ‘oku fe‘unga ia mo e taimi fafanga ‘o ‘Aisake. ‘Oku ngaue hoku hoa ‘ihe 4.00 pm ‘a ia ‘oku ‘i ai pe homau ki‘i taimi feohi fakafamili pea ne toki ‘alu. Nau ako foki ‘a hono fafanga ‘a pēpē mei hoku tokoua lahi.

Koe fakahuhu ‘oe pēpē ‘oku tefito ‘i he anga ‘ene fiema‘u – koe lahi ange ‘ae taimi fafanga, koe toe lahi ange aipe ‘ae hu‘a huhu.

Salote – ‘Oku ha‘u pe ‘a ‘eku ta‘ahine to‘otama ‘o ‘omi ‘a pēpē kihe ngaue ke fafanga ai.

Ne u foki kihe ngaue lolotonga ‘oku uike 6 ‘a ‘Isapela, ka ‘oku ‘omi ma‘u pe ‘ihe taimi kai ho‘ata ke fafanga ai. Ko e toenga leva ‘oe ‘aho ‘oku kai kapa hu‘akau pe ‘i ‘api. Neongo ‘ae lahi ‘ae ngaue ka ‘oku pau keu faka‘ata‘atā hoku taimi he ho‘atā ke fafanga ‘a ‘Isapela. ‘Oku ou ngaue ‘aki pe foki hoku ‘ofisi ki hono fafanga. ‘Oku hoko atu ‘a hono fakahuhu ‘i ‘api ‘ihe toenga ‘oe uike. ‘Oku ‘ikai ha taimi ke tatau ai ‘ae hu‘ahuhu he ngaue, koe ‘uhi ko ‘eku femo‘uekina. Ko ‘eku fuofua foki kihe ngaue na‘e fu‘u fakamā he na‘e to‘i ‘ae hu‘akau ia pea ‘ikai teu ‘ilo pe koe ha ha me‘a ‘e fai. (Toki ‘ilo ki mui ke ngaue‘aki ‘ae breast pads (ma‘u meihe supamaketi). Na‘aku fu‘u fiema‘u ‘aupito keu fakahuhu ‘a pēpē he ‘oku fakatomala ‘a ‘eku fa‘e ‘ihe ‘ikai tene fakahuhu au ‘ihe ‘eku kei pēpē. ‘Oku faka‘ohovale ‘aupito ‘ihe ‘eku lava‘i ‘a hono fakahuhu ‘o pēpē lolotonga e lahi ‘ae ngaue.

Koe ngaue lahi ‘aupito ‘ae ngaue faka‘api fakataha moe toe foki ‘o ngaue pa‘anga – koe taimi fakahuhu, ko ha taimi lelei ia keke ki‘i malōlō ai.

Lu‘isa – Na‘a ne foki kihe ngaue lolotonga ‘oku uike 8 ‘a Rohan. ‘Oku to‘otama ‘a ‘ene fa‘e ‘ia pēpē.

Na‘aku fu‘u matu‘aki faingata‘a‘ia ‘ihe foki kihe ngaue lolotonga ‘oku kei valevale ‘a pēpē. Ka na‘e pau keu foki na‘a mole ‘ae ngaue ia. Na‘e mahu‘inga foki kiate au ke hokohoko atu pe ‘a hono fakahuhu ‘a pepe, ka na‘aku ilifia ki he‘eku pule ngaue. Ko ia na‘a ku fa‘a toitoi pe ‘i loki fetongi ‘o tatau ai ‘ae hu‘ahuhu. Ne toe palopalema‘ia foki mo ‘eku fa‘e ‘i ‘api ‘i he tangi ‘a Rohan. Na‘aku fakatomala ‘aupito ‘ihe ‘ikai keu tomu‘a fakaangaanga ‘a hono fafanga hina ‘i ‘api. Ne toe kovi ange he ne mahamahalo ‘ae pule ngaue ia pe koe ha kuou fa‘a fuoloa ai mei he loki fetongi, ‘o iku ai pe ‘o tuku hono toe tatau‘ ‘oe hu‘ahuhu. Ne kamata leva hono fafanga kapa hu‘akau ‘a Rohan he taimi ‘aho. Neu toe faingata‘a‘ia he mamahi hoku huhu he taimi ngaue ‘ihe ‘ene fofonu, ‘o pau ai ke toe tatau ‘ae hu‘ahuhu ‘i ‘apingaue. ‘Oku ou kei fakahuhu pe ‘a Rohan ‘ihe pongipongi pea moe efiafi kae inu hu‘akau kapa he taimi ‘aho. ‘Oku toe faingofua ange foki ‘a hono fakahuhu ‘ihe po‘uli koe ‘ikai keu toe tu‘u mei mohenga.

‘Oku laka ange ha‘o fakahuhu ‘a pēpē neongo pe ‘oku si‘isi‘i fēfē, ‘i he‘ene hala ‘aupito.

Hinemoa – Ne foki ‘o ngaue ‘ihe 6 mahina e pēpē . ‘Oku ‘alu foki ‘a ‘Ani kihe kinitakateni ma‘ae longa‘i fanau Mauli (Kōhanga reo)

‘Oku ‘ave ‘a ‘Ani kihe kōhanga kau ‘alu ‘o ngaue. ‘Oku ou ‘uluaki fakahuhu pe ‘i he‘ene ofo hake he pongipongi, toe fakahuhu taimi nounou pe ki mu‘a pea ma mavahe mei ‘api. ‘Oku ou tatau leva ‘ae hu‘ahuhu tu‘o 2 he ngaue (‘Oku ‘ikai haku taimi kai ho‘atā, ko ‘eku malōlō pe he pongipongi moe efiafi.) Nau haea ‘ae pamu ‘uhila mei he kemisi pea u ngaue‘aki leva e loki first aid (loki faito‘o lavea) ke tatau e hu‘ahuhu. ‘Oku faingofua ‘aupito e ngaue‘aki e pamu, ka ko ‘eku fuofua kamata na‘e faingata‘a he na‘e ‘ikai keu hu‘ahuhu lelei. Neu telefoni leva ki he falemahaki na‘e fa‘ele‘i ‘ai ‘a ‘Ani kihe tafa‘aki (lactation consultant) ‘o nau fale‘i au. ‘Oku ‘ikai ha ‘aisi he ngaue pea ‘oku ou ‘alu pe moe pini ‘aisi ‘o fa‘o ai ‘ae hu‘ahuhu. Koe hu‘ahuhu ko ‘eni ‘oku tomu‘a fafanga ‘aki ‘a ‘Ani ‘ihe ‘eku foki atu ki ‘api pea kapau ‘oku mohe ‘oku tuku ‘aisi ki ha‘ane toki fie ma‘u. ‘Oku ou toe pamu foki ‘ae hu‘akau ke ‘alu mo ia kihe kōhanga he ‘oku ou fiema‘u ke fafanga ‘aki ‘ae hu‘akau lelei taha. Pea na‘e loto pe kiai ‘ae kau ngaue ‘ihe ‘apiako ke nau toki fafanga ‘aki. ‘Oku mahu‘inga kiate au ke fafanga ‘aki pe ‘ae hu‘ahuhu lolotonga ‘oku ou ‘ihe ngaue.

Fakaangaanga ‘a hono fafanga ‘a pēpē ‘e ha taha kehe, lolotonga ho‘o ‘i fale ngaue.

Founga ke tokoni‘i koe

Kole tokoni mei hao famili pe kaungame‘a

Tala pau ‘ae ngaahi me‘a te nau ala tokoni atu ai kiate koe hangē koe fakama‘opo‘opo ‘api, fai e sopingi, fō, pe koe tokanga‘i e toenga ‘oe fanau.

‘E lava ke tokoni atu e hoa pe koe toenga ‘oe famili ki hono kaukaui‘i e pēpē, va‘inga mo ia, hiva ki ai, fetongi e napikeni pe koe talatalanoa pe lau tohi ki ai.

Fiema‘u ha tokoni ki hono fakahuhu ‘a pēpē pea moe ngaue

Koe ngaahi feitu‘u ‘eni tenau lava ‘o ‘oatu ha tokoni pea mo ha fale‘i hange koe:

  • palopalema ‘i hono fakahuhu ‘a pēpē
  • ako kihe anga hono tatau ‘ae hu‘a huhu
  • pamu kehekehe ke tatau ‘aki ‘ae hu‘ahuhu
  • anga ‘o ho‘o ngaue fakataha ‘aki ‘ae hu‘akau kapa (formula) pea mo hono fakahuhu
  • anga ‘a ho‘o holoki pe matu‘aki ta‘ofi ‘a hono fakahuhu e pēpē.

Sio ‘ihe tohi telefoni

  • Fetu‘utaki kihe Plunket Family Centre, ‘oku ‘iai ‘ae kau taukei kihe anga hono fakahuhu ‘oe pēpē.
  • La Leche League – ‘e lava foki moe kautaha ko ‘eni kenau tokoni‘i koe ‘ihe ngaahi fale‘i ki hono fakahuhu ‘oe pēpē.
  • Kumi fale‘i mei hotau matakali, ha taha mei he Pasifiki ten lava ke fale‘i lelei koe.
  • Kumi fale‘i mei ho‘o neesi fai fa‘ele (midwife) pe koe toko taha tene tokanga‘i koe lolotonga ho‘o feitama.
  • Kautaha ‘oku ui koe ‘Parents Centre‘ (‘asi ‘eni ‘ihe tohi telefoni).
  • Kautaha ‘oku ui koe ‘lactation consultant‘ (‘oku totongi ‘ae kautaha ia ko ‘eni) fetu‘utaki ki he falemahaki fai fa‘ele ofi taha.
  • Well Child Telephone Advice Service – 0800 611 116.
  • Plunket Line – Houa ‘e 24, ‘Aho ‘e 7. Telefoni ta‘etotongi 0800 933 922.
  • Kumi fale‘i mei hao kaungame‘a pe ko hao famili toki ‘osi fa‘ele ka kuo foki ‘o ngaue mo kei fakahuhu pe ‘a ‘ene pēpē.

Kapau leva ‘oku ‘ikai fakafiemalie kiate koe ‘a e fale‘i na‘e ‘oatu – toe kumi fale‘i mei ha toko taha kehe