O lau faigaluega ma le fa‘asusuina o lau pepe
O le tauā o le fa‘asusuina o lau pepe ia te oe.
A fa‘apea o le a e toe foi e faigaluega – pe toe foi i ao‘aoga – pe a uma ona e fanau o le, fa‘asusuina pea o lau pepe ia te oe
E tauā tele mo lau pepe
- Suāsusu o le tinā – e mana‘omia e lau pepe mai le taimi e fanau ai sei o‘o i le le matua ono masina.
- Fa‘asusuina o le pepe i suāsusu ole tinā – E maua ai le soifua maloloina lelei o le pepe – e fa‘aititia ai le maua o le pepe i le fulū, mānava tigā, fa‘ama‘i ole fatafata vaivai, ma nisi fa‘ama‘i eseese.
- Faasusuina o lau pepe – e fesoasoani i le faamafanafanaina o le lua mafutaga ma lau pepe e oo i le olaga atoa.
E tauā mo oe
- O lou iloa o lo‘o e faia se galuega lelei mo lau pepe.
- E sefe ai le taimi e tau tapena ai le paluina o se susu i le susu apa.
- E sefe ai le tupe.
- E fa‘aititia ai le maua o le tinā i se kānesa o le susu poo le kānesa o le ofaga o fua o fafine.
- E fa‘aititia ai foi le maua o le tinā mai fa‘ama‘i e a‘afia ai le pui mānava pe a oo ina matua.
E tauā mo lau pule po‘o lau fale faigaluega
- E fa‘aititia ai aso ete le faigaluega ai pe a ma‘i lau pepe.
- Ete faigaluega fiafia pe a e iloa o lo‘o maua e lau pepe se amataga lelei mo lona olaga tau amata.
- O le a ta‘ua lau fale faigaluega o se fale e fa‘atauāina ai pe fa‘amuamua ai fanau ma aiga.
E masani ona ta‘i ono i le valu vaiaso fa‘atoa suasua lelei lea o susu ole tinā. O le taimi foi lea ua tatau ona lelei le susu o lau pepe ia oe. A fa‘apea e mafai, aua le vave foi e faigaluega – suesue pe mafai ona e fo‘i atu e faigaluega faa part-time mo sina taimi po‘o le iai o seisi e te lua toalua i le faia o lau galuega (job sharing).
O auala e fesoasoani i le fa‘aauauina o le fa‘asusuina o lau pepe pe a e toe faigaluega

(Read a description of this image.)
E iai nisi tinā , a o e faigaluega e tu‘u o latou pepe e fa‘asusu i seisi tinā o lo‘o fa‘asusu foi sana pepe. E tauā le soifua maloloina lelei o tinā uma pe a fa‘asusu o latou pepe. A‘o le fa‘alavelave, e iai a‘afiaga o ituaiga mea fa‘apea. E mafai ona maua e le pepe fa‘ama‘i mai le suāsusu a lea tinā pei o le ma‘i ate fefete ma le HIV. A fa‘apea ua e mafaufau e faia lea tulaga, suesue lelei muamua mo nisi fa‘amatalaga i ofisa o lo‘o tauā i itulau mulimuli o lenei laupepa.
Ae ete lei toe foi e faigaluega
Talanoa i lau pule (Ave seisi ete lua toalua pe a e mana‘o i iai)
A fa‘apea o lo‘o iai ni fa‘afitauli i totonu o lau fale faigaluega mafua mai i le fa‘asusuina o lau pepe, telefoni i le EEO Trust (09) 525 3023 pe su‘e i le interneti i le tuatusi lea: www.eeotrust.org.nz
A fa‘apea o le a fa‘asusuina lau pepe i ou oe lava suāsusu. (ua uma ona tatau i totonu o se fagu susu)
- Ia e iloa muamua o lo‘o lelei le suasua o ou susu.
- Amata ona tatau ou suāsusu i le 2 i le 3 vaiaso ae te lei foi i le galuega.
- Fa‘amasani lau pepe i lou suāsusu tatau (ua uma ona tu‘u i se fagu susu).
- Fa‘amasani ona fa‘asusu lau pepe e seisi tagata i lo o oe.
- Taumafai e fa‘asusu pea lau pepe ia oe i taimi uma e te avanoa ai.
- Taumafai e faatelē le sapalai o lou suāsusu tatau e teu i totonu o le fūlisa.
A faapea o le a taofi le faasusuina o lau pepe ia oe, taumafai ia taofia ae ete lei toe foi e faigaluega. E na o le mea ete lua tigaina ai ma lau pepe.
O le tatauina o lau suāsusu
O le teuina o lau suāsusu pe a uma ona tatau
- Tatau ou suāsusu i totonu o se apa poo se fagu mamā.
- Fa‘apusa aisa pe tu‘u i se fulīsa pe a uma ona tatau.
- A fa‘apea e tatau ou suāsusu i le fale faigaluega, vave tuu le suāsusu i totonu o le pusa aisa po‘o se pusa fa‘ata‘atia, o loo iai ni aisa sei oo i le taimi ete alu ai i le fale.
- Ia tusi le aso na tatau ai le suāsusu i luga o le fagu.
- Fa‘ato‘a lemu le suāsusu ua to‘a ai le aisa.
- E lelei le suāsusu mo le 24 itula pe a ‘aumai i fafo ma le pusa aisa.
- Aua le toe fulīsaina le susu pe a uma ona fa‘ato‘a.
Aua le fa‘apunaina pe fa‘avevelaina le suāsusu i totonu o se microwave.
Fa‘atau pe haea mai se pamu e alu i le uila. E maua i se fale tala vai, poo se tagata e iai le poto fa‘apitoa i mataupu tau fa‘asusuina o pepe. E maua foi i le falema‘i.
A fa‘pea ua e iloa ua laititi le sapalai o ou suāsusu, fa‘atoaga ona fa‘asusu lau pepe ma tatau ese ou suāsusu.
Fa‘amamāina
- Fufulu mamā pamu ma apa sa fa‘aaoga i se vai ua uma ona faapuna.
- Ma a faapea e i lalo o le tolu masina le matua o lau pepe faamamā lelei pamu ma apa poo fagu uma sa fa‘aaogā i le:
- fa‘apuna i totonu o se vai mo le 5 minute poo le
- soka i totonu o se vailaau mo le tasi itula.
(E mafai foi ona fa‘amamāina nisi pamu i totonu o le microwave.)
Malia – na toe foi e faigaluega i le falema‘i ina ua 4 masina le matua o lana pepe.
Ae lei fanau mai Zoe sa ou fuafua oute toe foi e faigaluega pe a uma ona ou fanau, ae ua uma atu ua ta lelava. I le taimi nei, e 3 aso o le vaiaso oute faigaluegai ai i le falema‘i ma ave Zoe i le fale e va‘aia ai tamaiti. I le taimi muamua fa‘atoa ave ai Zoe sa telē lona ai. E fa‘alua i le aso ona fafaga ai i le apa susu fa‘apea ma le fa‘asusu ia te a‘u i le taimi o taumafataga o le aoauli. Ona o le suasua tele o o‘u susu, sa tatau ai ma ave i le fale mo Zoe. Sa iai lau manatu o le a ou toaga e tatau ou suāsusu ma ia pau na o le susu o le a fa‘asusu ai la‘u pepe. Sa ou vili i le Liki o le La Leche ma sa aumai ai le latou fesoasoani i le fa‘atelēina o le sapalai suāsusu auā le fa‘asusuina o Zoe i le aso atoa. O le taimi nei, ua toetiti atoa le tasi tausaga a Zoe, o lea lava oute alu e fa‘asusu i le aoauli. Ae ua na o le fa‘atasi i le aso. Ua le toe susu so‘o pei o aso muamua na amata ai.
E telē le aogā o le fa‘asusu o lau pepe ia oe po‘o le a lava le matua – taumafai e fa‘asusu pea lau tama ia oe se iloga lava ua musu a ia.
Dawn – nisi o taimi e fai ai ana galuega i le fale ma o nisi taimi e ave lana pepe i le fale faigaluega. Ua 10 vaiaso le matua o le pepe.
Sa ou toe foi e faigaluega ina ua uma ona ou fanau ia Solomon. E laki, ona o le ituaiga galuega lea oute faia, e mafai ona ave ai la‘u pepe. Oute fa‘amoea i totonu o le ato pepe i talane o la‘u tesi. E mafai ona ou fa‘asusuina i soo se taimi. E faigofie i le taimi lenei ona o lea e laititi ae a matua loa, ua su‘e loa seisi e va‘aia. I le masina ua te‘a sa lagona lava le tigā o o‘u matāsusu pe a fa‘asusu la‘u pepe. Na ou alu i le Palanikete ma sa latou fa‘asino mai ni auala e fa‘asusu ai la‘u pepe. Sa lē mau lelei i o‘u matāsusu, ao le taimi nei, ua lelei a le susu. Ua laki ai a‘u o le tagata lea ma te toalua i le fale lea matou te nonofo ai, e fiafia tele e kuka. O ia lea na te faia ma mea‘ai i le tele o po. E sau fo‘i la‘u tinā i aso To‘anai ma aso Sā fesoasoani mai ia te a‘u ona fa‘atoa maua ai lea o sau malologa.
A fa‘apea o fa‘asusu sau pepe, toaga e ai lelei ma inu le vai.
Rebecca – o le pa‘aga a Rebecca e igoa ia Joe. O ia lea e tausia le la pepe ua 5 masina le matua, pe a alu Rebecca i le aoga i le Tech.
O Joe e tausia ia Isaac pe a ou alu i o‘u vasega i le taeao. E muamua ona ou fa‘asusuina ia Isaac, ona tatau loa o‘u suāsusu auā e fa‘asusu ai Isaac e Joe pe a ou alu. Oute toe foi mai i le fale pe a afa le tasi. O le taimi lena ua fetaui lelei mo le toe fa‘asusuina o Isaac. O Joe e amata lana galuega i le 4 i le afiiafi. E laititi a se taimi matou te mafuta ai ona alu ai lea. Na ou iloa ma malamalama i le fa‘asusuina lelei o la‘u pepe mai lo‘u uso. Sa fa‘asusu foi lana ia foi fanau.
O le fa‘asusuina o le pepe i suāsusu o le tinā e fa‘agaioia i le lelei o le sapalai ma le mana‘o – o le fa‘atoaga ona fa‘asusu lau pepe o le fa‘ateleina lea o lau sapalai suāsusu.
Charlotte – E momoli mai e le tausitama le pepe a Charlotte e fa‘asusu ai i le fale faigaluega pe a ta le 12 i le aoauli.
Na ou toe foi e faigaluega ina ua 6 vaiaso le matua a Isabel. E sau le tausitama e aumai Isabel e fa‘asusu ia au i le taimi o taumafataga o le aoauli. A‘o isi taimi e fafaga i le apa susu. E tele ina ou fealualuai fafo atu ma le ofisa ae mautinoa lava oute toe foi mai i le ofisa i le 12. E alu le tausitama e tafao mo se afa itula ae ou fa‘asusuina loa Isabel. I le mānava o galuega fa‘apea ma aso Toana‘i ma aso Sā e fa‘atoaga ona ou fa‘asusuina ia Isabel. E le lava se taimi i le ofisa e tatau ai la‘u suāsusu. Mai le amataga sa lagona le mā ma le matamuli ona sa liki solo la‘u suāsusu. Semanū le iai o pepa e taofia ai le liki o le suāsusu. Sa ou tinoū lava e fa‘asusu la‘u pepe ia a‘u ona e lei faia e la‘u tinā ma ua toe salamō ai nei.
E le o se mea faigofie le tausiga o le fanau fa‘atasi ma le faia o isi galuega ma feau – o le fa‘asusuina o lau pepe o se taimi e maua ai foi sina malologa.
Luisa – toe foi e fai lona galuega kiligi ina ua 8 vaiaso le matua o lana tama. O Rohan o lo‘o va‘aia e le tinā o Luisa.
O le faigatā ia o le taimi na ou toe foi ai e faigaluega ona o le laititi o Rohan. Sa faimai le matou pule a fa‘apea e le vave ona ou toe foi e faigaluega e i‘u ona lusi la‘u galuega. Sa ou mana‘o lava e fa‘aauau pea le fa‘asusuina o la‘u tama ia te a‘u. A‘o le fa‘alavelave sa lē fiafia ai le matou pule. Sa i‘u ina ou alu i le toilet e tatau ai o‘u suāsusu. Sa tuu loa ina ua tau masalosalo le matou pule i le umi tele o taimi oute alu ai i le toilet. Sa fa‘apea loa ona fa‘asusu Rohan i le apa susu i le ao pe a ou alu oute faigaluega. A ou toe mafaufau i la aso – o se taimi faigatā – sa tatau ona vave faate‘a ma fafaga Rohan i le susu apa. Ona o le tigā o ou susu sa tatau mo sina taimi i le fale faigaluega e tau fa‘atea ai le tigā. O le taimi nei, o lea oute fa‘asusuina pea Rohan i le taeao ma le po. E faigofie foi le fa‘asusu o Rohan ia a‘u pe a ala i le po.
Po‘o le a le telē po‘o le laititi o le sapalai o ou suāsusu e sili le iai i lo‘o le leai.
Hinemoa – na toe foi e faigaluega ina ua 6 masina le matua o lana pepe. O lo‘o aoga nei lona tama i le kōhanga reo a tamaiti māori
O Ani e alu i le aoga mo tamaiti māori pe a ou alu oute faigaluega. E pisi lava le aso. Oute fa‘asusuina Ani i le taeao pe a ala mai ma toe fa‘asusu foi ae ma te lei o ese ma le fale. E fa‘alua ona tatau o‘u suāsusu i le fale faigaluega. (E umi o‘u malologa mo le ti a le taeao ma le afiiafi ae leai se malologa mo le taumafataga o le aoauli) Ona o le lē suasua lelei o o‘u susu i le amataga na ou vili loa i le falema‘i lea sa fanau ai Ani mo se latou fesoasoani. Na latou fa‘afeso‘otaia le tagata e iai le poto fa‘apitoa i mea tau fa‘asusuina o pepe. Sa telē le fesoasoani na maua mai ai. Sa ou haeaina le pamu e alu i le uila mai le fale tala vai. Na ou alu loa lea i le potu e fai ai fusiga, ave i fafo a‘u fagu ma tatau ai loa ou suāsusu. Ona o le leai o se pusa aisa i le ofisa sa tuu a‘u suāsusu i totonu o le ato aisa (chilly bin) sei o‘o i le taimi oute alu ai i le fale. Oute o‘o loa i le fale, tuu uma fagu i totonu o le pusa aisa ma fa‘asusu ai loa Ani ia a‘u. O le aso soso‘o, o le mea lava e tasi. E ave o‘u suāsusu ua uma ona utu i fagu susu e fafaga ai Ani i le aoga tamaiti laiti la e i iai. E tauā tele ia te a‘u le fafagaina o la‘u pepe i lo‘u lava suāsusu pe a o‘u le iai.
Fai se fa‘atai‘taiga muamua ae ete lei toe fo‘i e faigaluega. E lelei lea e mautinoa ai le gasolo lemū o lau polokalame pe a o‘o i le aso tonu e te amata ai.
Su‘e ni tagata e fesoasoani ia oe
Fesili i lou aiga ma uo mo le latou fesoasoani
- Fai sa‘o i iai feau o lo‘o e mana‘omia ai se fesoasoani – ft. tapenaina o le fale, kukaina o se mea‘ai, faia o se fa‘atau, faia o se taga mea, le va‘aia o tamaiti matutua.
- E mafai foi ona fesoasoani lau pa‘aga po‘o nisi tagata o lau aiga i le tausiga o lau pepe – ft. fa‘ataele, usuina o se pese, suiga o le napekini, faitau iai o se tusi.
A fia maua se fesoasoani i le fa‘asusuina o lau pepe pe a e toe foi e faigaluega
E iai ni ofisa e maua ai se fesoasoani ma ni fa‘amatalaga i mataupu nei:
- fa‘afitauli i le fa‘asusuina o lau pepe
- ao‘aoina o le tatauina o le suāsusu
- pamu e tatau ai le susu
- le fa‘apālenia o le fa‘asusuina o lau pepe ia oe fa‘atasi ma le fa‘asusuina i le susu apa
- le fa‘aititia poo le taofia o le fa‘asusina o lau pepe ia oe.
Taga‘i i le tusi telefoni
- Ofisa palanikete – e iai tagata o loo iai le poto faapitoa i le faasusuina o pepe.
- La Leche League – tagata o loo iai le poto faapitoa i le faasusina o pepe ma le faia o ni polokalame i mataupu tau faasusuina o pepe.
- O se ofisa maori poo se Ofisa Pasefika e patino latou tautua i le soifua maloloina o le fanau.
- O lau fa‘atosaga po‘o seisi tagata sa va‘aia oe a o e ma‘i taga.
- Ofisa po‘o se fa‘alapotopotoga mo matua.
- O se tagata o lo‘o iai le poto faapitoa i mataupu tau i le fa‘asusuina o pepe. (o lana ia lava pisinisi)( e iai le totogi) – fa‘afeso‘ota‘i le fale failele i se falema‘i o loo latalata ane.
- Well Child Telephone Advice Service – 0800 611 116.
- Telefoni Palanikete – 24 itula, 7 aso, telefoni fua 0800 933 922.
- O se uo po‘o sou tei ua toe foi e faigaluega ma sa manuia lana taumafaiga e fa‘aauau pea le fa‘asusuina o lana pepe i ona ia lava suāsusu.
A fa‘apea e le o aogā nei fesoasoani – toe sue se fesoasoani poo se fautuaga mai seisi tagata.